DOKTOR UPOZORIO! Ovo jedemo SVAKI DAN, a izaziva OŠTEĆENJA NA MOZGU: “Obično OVA hrana stoji na polici”

Hrana koju konzumiramo može doprineti oštećenju mozga kako budemo starili

Nevjerovatne vijesti! Ekipa doktora iz Bosne razvila formulu koja odlično pomaže pri ublažavanju hemoroidalnih tegoba!

Capturedasfdsafsda

Nakon predstavljanja najnovije studije na Međunarodnoj konferenciji Alchajmerove asocijacije. u San Dijegu koja je pokazala da ako više od 20% vaših dnevnih kalorija dolazi iz ultra-obrađene hrane, postoji veća verovatnoća da ćete doživeti pad kognitivnih sposobnosti, doktori upozoravaju na dodatne moguće opasnosti.

Šta je „ultra-prerađena hrana”?

Ali ono što razlikuje „ultra-prerađenu hranu” (UPF) jeste da je ona promenjena do neprepoznatljivosti, hemijski je transformisana, uz pomoć metoda i sastojaka koji se obično ne koriste kad sami kuvamo kod kuće.

Prema CNN– u, dr Klaudija Suemoto, jedan od autora studije, primetila je da u Brazilu ultra-obrađena hrana čini 25% do 30% kalorija u prosečnoj ishrani.

“Imamo McDonald’s, Burger King i jedemo puno čokolade i belog hleba”, rekala je dr Suemoto.

– Advertisement –

brza hrana

Foto: Shutterstock

Kako ultra-prerađena hrana utiče na zdravlje mozga?
Ova nedavna studija nije prva koja uspostavlja vezu između ultra-prerađene hrane i kognitivnog pada. Jedna studija objavljena u “The Journals of Gerontologi” ranije ove godine, zaključuje, da je konzumacija ultra-prerađenog mesa i ulja/namaza, povezana sa kognitivnim padom kod starijih osoba sa dijabetesom tipa 2.

Druga studija objavljena u “Nutrition” otkrila je da ultra-obrađena hrana može negativno uticati na mikrobiotu creva, što može podstaći razvoj neurodegenerativnih bolesti.

Osim toga, studija takođe napominje da su dijete koje sadrže više masti i jednostavnih ugljenih hidrata povezane sa neuroinflamacijom i smanjenom kognitivnom funkcijom. Nažalost, mozak nije jedini deo tela na koji utiče ultra-prerađena hrana.

Studije pokazuju kako visok kalorijski unos ultra-prerađene hrane dovodi do oslabljenog prianjanja/snage mišića i povećanog rizika od kardiovaskularnih i koronarnih bolesti srca, cerebrovaskularne bolesti, dijabetesa tipa 2, što povećava rizik od smrtnosti.

SD.RS

– Advertisement –

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)